Made in Croatia. Koliko vrijedi ta sintagma? Je li je Hrvatska robna marka? Ukratko, jeste. U ovoj kolumni nastojat ću prikazati sve naše pogreške i prednosti u internacionalnome brandiranju. Nastojat ću odgovoriti kako i kada ćemo stvoriti od sebe robnu marku koja se manifestira kroz buzz marketing i koja zaobilazi novu Y generaciju koja u svoj genetski kod ima usađen prijezir i otpor prema komercijalizaciji. Mitovi i bajke Rikard Lavljeg Srca navodno je pokopan u Solinu! Koja glupost. Odisej je tokom svoga putovanja lutao po Mljetu. Molim lijepo da se uozbiljimo. Simonica je udarila palmice! Prosječnom Hrvatu najzanimljivije i najrealnije zvuči treća priča. Mnoge su nacije stvorile od sebe brand i jaku turističku ponudu na temelju nekih mitova. Škotska je sjajan primjer. Spomenuti mitovi sjajan su potencijal za stvaranje besplatne usmene predaje i buzz marketinga, koji se naravno ne koristi. Nije bitno što se dogodilo, već je bitno što se možda dogodilo. Susjedna nam Bosna i Hercegovina ima materijalne dokaze o piramidama koje svi doživljamo kao nešto izmišljeno. NASA i druge agencije dokazale su postojanje šupljih prostora ispod visina u dolini Visoko. Dakle gradimo povijesnu ponudu na mitovima, bajkama i vjerovanjima koje su stvorile neki pametniji strani znanstvenici. Ionako je Napoleon jednom izjavio da je povijest skup laži s kojima smo se složili! Dvorane, za koji ono sport? Ne potcjenjujem rukomet i naše rukometaše. Objektivno govorimo o najtrofejnijoj hrvatskoj selekciji 2009. Održana je krovna rukomenta manifestacija na našim prostorima – Svjetsko rukometno prventsvo. Svi smo se veselili, pratili naše junake u finalu koje smo igrali protiv...ne znam točno koga, ali eto bili smo uz njih. Mene zanima druga strana priče, ona o tome koliko smo kroz prvensttvo dobili na buzz marketingu i generalnoj promociji. Vrlo malo s obzirom na ulog u dvorane i samu organizaciju. Iskreno, rukomet nema publiku kao nogomet, tenis ili neki drugi sport. On je na našu ekonomsku žalost potcijenjen sport koji se ne doživljava. Primjer pozitivne sportske manifestacije? Sljemenska noćna utrka ili bolje rečeno utrke. Naravno da nikad ne bismo imali takav skijaški kredibilitet bez Kostelića, no trebalo je imati sluha, identificirati potencijal i organizirati jednu od najboljih skijaških manifestacije današnjice. Manifestacije su snažan promotor nacionalnog ponosa i identiteta. Naravno da ne možemo konkurirati organizaciji jednih Olimpijskih igara ili Svjetske izložbe koja će se odžati u Pekingu, no možemo s relativno malo troškova i jednodnevnih manifestacija brandirati i ojačati svijest o Hrvatskoj kroz turnire u tenisu, Croatia Boat Show, golf turnire, znanstvene skupove, Miss Universe, kongrese itd. Imamo prelijepu obalu, možda jednu od najljepših na svijetu i bili bismo raj za razne kongrese, predstavljanja i manifestacije. No nemamo ni jednu specijaliziranu autonomnu kongresnu dvoranu sa sadržajima. Mercedes-Benz je za nove E cabrio, slike za svoj prospekt snimio na Pagu. No na žalost nije imao kapaciteta za neke ozbilnije predstavljanje. Svjetska premijera takvih marki u Hrvatskoj sjajno gradi imidž i privlači turiste da istraže zemlju. Zemlja smo prelijepog podneblja i okoline. Zamislite samo koliko golfera iz cijeloga svijeta bi plasiralo loptice na greeneveu na Braću ili Hvaru? Primjerice Slovenija ima raznolike i mnogobrojne golfske terene i trenutno joj je gotovo nemoguće u kratkome roku konkurirati na tome polju. Očito imaju boljeg sluha i pametnije „zelenaše“ i aktiviste od nas. Grad koji je pokazao sjajan sluh za brandiranje je Varaždin. On kombinira mentalitet i komponente poduzetništva, kulture, sporta i zabave u jednu skladnu cjelinu. Dokaz tome su brojne industrijske zone, strana izravna ulaganja i razne manifestacije. Tko danas u Hrvatskoj može realno konkurirati Špancirfestu? Smatram da Varaždin trenutno pruža najkvalitetnije uvjete za život u Hrvatskoj. Kako nas bolje plasirati Jasno je kako su sportaši naši najjači svjetski promotiri. Logično s obzirom koliko se cijeni i ulaže u sport i prosperitetne „zvjezdice“. Radman, Ðikić, Soljačić Pavuna su nepoznanice. Nikola Tesla kao drugi najveći genij svih vremena nakon Leonarda Da Vincija kod nas je odnedavno tek površna kulturna tema. Čovjek koji se ponosio hrvatskom domovinom kod nas je tek blijeda uspomena. Primjerice Srbi su po njemu nazvali čak svoj aerodrom u Beogradu i odnedavno mu otvorili muzej, dok kod nas aktualizacija ovoga genija traje i traje. Zaista razumijem kakvi su odnosi prema nečijim znanstvenim radovima. Da ovu kolumnu piše neki zapadnjak bila bi tretirana kao Sveto pismo. Kunfuzno, s jedne strane ponuda da budem gost predavač na nekom fakultetu, a s druge u mojoj srednjoj školi ni ne znaju ništa o meni i mojim radovima i nagradama. Kockice se mogu i moraju bolje složiti i plasirati. Mi možemo biti jaki brand temeljen na sinergiji znanosti, manifestacija i raznolike povijesne ponude. Od svega spomenutoga ništa ne moramo izmišljati jer sve to već imamo, ali ne koristimo. Želim Vam svima sretan Božić i sve najbolje u 2010. godini. I ne zaboravite u nedjelju su izbori i to je još jedna prilika stvaranje Hrvatske kao branda jer ćemo birati čovjeka koji će za nas lobirati i predstavljati nas u svijetu. Zato birajmo onoga koji je vidio zapadni svijet, zna komuncirati na svjetskim jezicima i govori o primjeni programa za koji ima objektivne ovlasti.