Školska kuhinja Jednom prilikom sjedili smo tako kolege prosvjetari i razgovarali o školskim problemima. Kako nam je u opisu poslova razrednika sakupljanje novaca za školsku kuhinju, ta nam je tema vrlo česta. Obično se na prvom učiteljskom vijeću, pred početak nove školske godine, donese zaključak prema kojem se užina mora uplatiti (u tajništvu) do polovice mjeseca. Ako prođe taj rok, tada te tajnik/ca ganja po hodniku, a nakon par dana „visiš“ na oglasnoj ploči kao dužnik. Na „stupu srama“. Ništa tu nije sporno - rekli bismo. Treba poštivati zaključke! Problem (ne)plaćanja užine u pravilu (kažu kolege) se javlja kod učenika iz romskih obitelji. Jednim dijelom zbog toga što „primanja“ (socijalno i ostalo) dobivaju tek poslije 20. u mjesecu, ali ima i onih koji duguju po par mjeseci. Tada u opis poslova razrednika uđe i utjerivanje dugova. Pametne ideje Za rješavanje tog pitanja pale su mnoge ideje. Od dobrih, loših do bizarnih. Najviše uspjeha polučila je ideja onih škola koje su u naplatu užine uključile romske pomagače. Pa se tako po romskim naseljima (nakon 20. u mjesecu) mogu vidjeti romski pomagači kako obilaze kuće sa popisima učenika koji se hrane u školi. Na stranu sada stvarna uloga koju bi romski pomagači trebali imati u odgojno-obrazovnom sustavu, no naplata se stvarno povećala i postala urednija. Meni se osobno najviše svidjela ideja koja bi omogućila naplatu 100% i na vrijeme. To je naplata direktno iz socijalne (ili neke druge) pomoći koju Romi dobivaju. Probale su škole – ali nema šanse! Nitko osim korisnika nema pravo dirati te novce, a kako i na koga u pravilu taj novac odrasli Romi troše već i vrapci znaju. Socijalna (i druga) pomoć – kolika je? Povela se rasprava i o visini mjesečnih „primanja“ jedne takve romske obitelji. Upućeniji kolege tvrde da, u prosjeku, u Međimurju jedna romska obitelj („samohrana“ nezaposlena majka i nezaposleni otac – žive zajedno, a nevjenčano) ima šestoro djece. Na brzinu smo izračunali da takva obitelj u robi i novcu mjesečno dobiva oko 7 tisuća kuna (dječji doplatak, porodne naknade, socijalna pomoć, plaćanje režija, jednokratna pomoć 4 puta godišnje…). Vjerojatno računica nije najpreciznija, ali ne vjerujem da se previše „fulalo“. Opravdanost socijalne pomoći Socijalna pomoć ima funkciju smanjenja broja siromašnih građana – i to mi na prvi pogled izgleda sasvim u redu. Ali samo na prvi pogled. Jer kakvi su efekti od socijalne i drugih pomoći može se pronaći u znanstvenoj i stručnoj literaturi. Kako nisam stručnjak za to područje neću komentirati ovo što sam pronašao kod domaćih i stranih autora: