• Gradovi: Čakovec,  Mursko Središće, Prelog
• Općine: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu (sjedište Lopatinec), Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec

Međimurje je najgušće naseljen dio Hrvatske. Na području veličine 729.5 km² (72 956 ha), u 126 naselja živi 126 500 ljudi što rezultira gustoćom stanovništva od 164.2 osobe/km². Gradovi su, kao što smo već bili spomenuli, Čakovec, koji je centar za promet, obrazovanje, privredu, sudstvo, administrativne aktivnosti, Prelog i Mursko Središće. Čakovec u užem gradskom okviru ima 17 500 žitelja. Stanovnistvo grada je kao i čitavog područja je etnički ogromnom većinom hrvatsko (96%) sa samo 4 posto manjina a to su Mađari, Slovenci, Albanci i Romi.

Lokalna je demografija doživjela brzu promjenu u periodu izmedu 1950. i 1975. godine kada je numerički dramatično pala veličina obitelji. Populacijski prirast je minimalan, a prema nacionalnom okviru, stanovništvo ima tendenciju postepenog kretanja prema području Istre i gradu Zagrebu. Sezonska radna snaga se kreće u različitim smjerovima kao sto su Zagreb, Rijeka te ostala obalna područja Hrvatske. Svako veće središte ima osnovnu školu dok su u Čakovcu na raspolaganju gimnazija, druge srednje škole kao i Visoka učiteljska škola u Čakovcu (bivša Pedagoška akademija) za potrebe izobrazbe nastavničkog kadra. U petak, 2. studenog 2007. Vlada Republike Hrvatske donijela je uredbu o osnivanju Međimurskog veleučilišta, na kojem će se uz studij građevine studirati stručni studiji strojarstva i računarstva.

Međimurje je stoljećima bilo pod velikim utjecajem, čak i sastavni dio Mađarske čija je kultura ostavila ogroman utjecaj u jeziku, glazbi i običajima. Brojni su sportski klubovi, (njih vise od 200), kao i klubovi na području planinarstva, lova, ribolova. Što se tiče poljoprivrednog dijela, od obradivih površina, 35000 ha se koristi za potrebe poljoprivrede. Korištene parcele su nažalost vrlo usitnjene (više od 21000), bez velike mogućnosti ekonomske iskoristivosti. 2759 ha su voćnjaci, 1100 ha vinogradi, (u brdovitom zapadu u okolici mjesta Štrigova, Lopatinec, Zasadbreg). Pašnjaci zauzimaju oko 10500 ha kao i područje šuma od kojih je najveća Murščak između mjesta Domašinec i Donji Hrašćan.