Sveta Marija se sastoji od dva sela, Svete Marije i Donjeg Mihaljevca. U oba naselja ima oko 900 domaćinstava. Iz popisa 2001. godine vidljivo je da općina ima 2, 433 stanovnika koji žive na površini od 23,40 km 2.

U mađarskom popisu stanovništva iz 1467. godine Sveta Marija se spominje pod imenom Alltarcen. Dr. Laszlo Hadrovicz u svom djelu "Murakoz helynevei" izvodi porijeklo imena naselja od kajkavske riječi za oltar - altar. Mjesto se 1478. godine spominje i kao Družilovec (isto kao i u kanonskoj vizitaciji 1716. godine). Prema pričanjima mještana, radi se o dva naselja koja su se spojila u jedno - Svetu Mariju.

U doba Zrinskih, 1638. godine navodi se uz ime Altarec i ime Szent Maria. Zrinski su Međimurjem upravljali od 1546. do 1691. godine. Juraj IV, sin Nikole Šubića Zrinskog, otvoreno je priznavao da je protestant. Dao je sa Čakovečkog vlastelinstva protjerati sve katoličke svećenike, a protisti su oštećivali katoličke crkve.

Josip Bedeković u svom djelu "Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi Stridonis occultatum" kaže da u selu Sveta Marija kod Vidovca stoji vrlo stara crkva podignuta u čast Blažene Djevice Marije.

U njoj se nalazio kip Blažene Djevice Marije koji je nadaleko bio poznat kao čudotvoran, a kojeg su protisti obeščastili. Po svim većim mjestima bili su namješteni protestantski propovjednici.
Izvor: www.hr.wikipedia.org; http://www.svetamarija.hr/