Pekleničani: Naše je naftno polje prvo u svijetu!

“Dobro došli u Titusville, mjesto rođenja industrije nafte”. Ploča s tim natpisom dočekuje turiste u gradiću u državi Pennsylvaniji u SAD-u, gdje je 1859. Edwin L. Drake podigao prvu naftnu bušotinu duboku od 19 do 23 metra, koja je dnevno na površinu izbacivala oko 2000 litara sirove nafte.


“Pekel” sam curi

U stručnoj literaturi ta se godina najčešće navodi kao početak industrijskog crpljenja nafte u svijetu. Gradić sa 5600 stanovnika danas crpi velik novac od turista.


“Dobro došli u Peklenicu, prvo naftno polje u svijetu”. Takva ploča stajat će na ulazu u međimursko selo Peklenicu, gdje je uređen naftni spomen-park koji turisti tek trebaju otkriti.


– Ovdje je 1856. počelo raditi prvo naftno polje u svijetu! I ne samo to. Ovdje je 1858. izdana i prva koncesija za vađenje nafte na svijetu. Bušiti gotovo da i ne treba jer “pekel” kod nas sam izvire iz zemlje – kaže Josip Nerer, bivši predsjednik Mjesnog odbora Peklenice, koji je do lani, kad se povukao iz zdravstvenih razloga, radio na promociji sela kao svjetske naftne meke.


Na kraju seoske ulice ograđen je izvor iz kojeg nafta ili “pekel”, kako kažu mještani, sama izvire na površinu. Iznad izvora je “trojka”, drveni tronožac pomoću kojeg se nafta vadila. Na ulazu je ploča s natpisom “Prvo naftno polje na svijetu”. Nererov nasljednik Damjan Debelec kaže da su za uređenje parka dobili oko 10.000 eura iz pretpristupnih fondova EU. Park je uređen, no turista – nema.


– Sad je sve na turističkim zajednicama koje se trebaju pobrinuti za promociju. Naftno polje treba ucrtati na sve turističke karte Hrvatske. Uskoro se sastajemo s predstavnicima Ine, a tema je proširenje projekta – najavljuje Debelec.


Na pitanje imaju li službenu potvrdu da imaju najstarije naftno polje na svijetu, Nerer i Debelec kažu da to potvrđuju podaci iz knjiga koje je istražila novinarka Božena Malekoci-Oletić.


– Za to sam prvi put čuo kad su me prije nekoliko godina nazvali iz Tehničkog muzeja. O tome koja je prva bušotina ima više podataka, no za naftna polja poput našeg malo je informacija – dodaje Nerer.


Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu kažu da znaju za vađenje nafte na imanju grofa Feštetića, no nema potvrde da je to prvo naftno polje na svijetu. U Hrvatskoj sigurno jest.


Plaćena radna snaga

U Peklenici napominju da je grof Feštetić prvi shvatio mogućnosti skupljanja nafte koja je izvirala na njegovu imanju. Iskopana je rupa promjera četiri metra iz koje je troje radnika – dva muškarca i žena – posudama skupljalo crnu tekućinu, od 25 do 30 litara na dan, za dvije forinte i dva krajcara nadnice.


To je, kažu u Peklenici, prvi slučaj da je netko plaćao za vađenje nafte. Naftno polje je nakon Drugog svjetskog rata ugašeno jer je proglašeno neisplativim. Ostala je samo mogućnost zarade od turista.


– Dođe tu i tamo koji autobus s učenicima i umirovljenicima. No, slabo je sve to, premalo se čuje za nas – kaže Julijana Kos, koja živi u blizini okna s naftom.



Početkom 60-ih zatvorena i zadnja bušotina

Naftno polje se širilo jer je Austro-Ugarska shvatila kakvo se crno zlato krije ispod Peklenice. Otvarane su nove bušotine, a vađenje nafte preuzimale su domaće i strane tvrtke.


Bušotine su se nakon 2. svjetskog rata počele zatvarati zbog neisplativosti, a početkom 60-ih godina 20. stoljeća ugasila se i posljednja. Ostao je samo spomen-park.


– Dolaze tu i tamo učenici i poneki autobus s umirovljenicima. Malo se za nas zna, što je prava šteta - kaže Julijana Kos, koja živi u kući kraj ograđenog okna iz kojeg još uvijek izvire nafta.

Sorry, tvoja verzija web preglednika više nije podržana.

Za pristup portalu, a i zbog sigurnosnih razloga molimo te da nadogradiš svoj preglednik na najnoviju verziju.